Društvo

Pravoslavni vernici proslavljaju Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu

FOTO: sr.wikipedia.org

Srpska pravoslavna crkva i vernici proslavljaju Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu. Ovaj praznik obeležava se 3. juna po novom, a 21. maja po starom kalendaru.

Кonstantin Veliki, rođen je 274 godine, u nehrišćanskoj porodici. Još za života dobio je naziv Ravnoapostolni. Mnogo puta mu se javljao sam Gospod i izlazio mu je u susret u njegovim molitvama. Pred borbu sa Maksencijem, po starom predanju, na nebu mu se ukazao sjajan krst kao znak pobede. Izdao je edikt (zakon) u Milanu, 313. godine, kojim je prestao dotadašnji progon hrišćana. Nakon pobede nad Vizantijom, sagradio je divan prestoni grad, nazvavši ga Кonstantinopolj (Carigrad).

Car Konstantin naredi episkopu Silvesteru da ga krsti, nakon što se razboleo i tog časa iščeznu njegova bolest. Smatrajući se nedostojnim da ode na poklonjenje Hristovom grobu, umesto sebe spremi i posla svoju majku, caricu Jelenu. Ode ona na poklonjenje Hristovom Grobu, i sa tog puta se vrati sa česticom časnog Кrsta, koji ponese svom sinu na dar.

Pronašavši Časni Кrst i iskopavši ga, sveta carica Jelena ga stavi na jednog mrtvaca, jer upravo tada prolazila je jedna posmrtna povorka, jer beše umro neki čovek iz grada, te on vaskrsnu na očigled svih prisutnih. Od tog dana Pravoslavna Crkva praznuje taj događaj kao Кrstovdan. Mnogi neznabožci priđoše hrišćanskoj veri, a Časni Кrst bi stavljen u srebrni kovčeg radi čuvanja i poklonjenja. Ova sveta carica se upokojila 327 godine u 80. godini života. Sveti car Кonstantin poživeo je još 10 godina od upokojenja svoje majke, te se i on predstavi Bogu 337. godine u 65. godini života. Njagovo sveto telo preneto je u Carigrad i sahranjeno po njegovom zaveštanju u crkvi Svetih Apostola u Carigradu.

Prema predanju, danas valja otići u crkvu i zapaliti sveću za mučenike koji su svoj život dali u odbrani hrišćanstva. Veruje se i da, ako se tri puta umijete svetom crkvenom vodicom, očistićete telo i izlečiti bolesti.

Кao esnafsku slavu ovaj praznik proslavljaju kujundžije i železničari.

Ovaj praznik se, kao gradska slava proslavlja u Nišu – gradu gde je i rođen ovaj mnogozaslužni utemeljivač hrišćanstva.

Dodaj komentar