U okviru obeležavanja Dana oslobodjenja Zaječara u Prvom svetskom ratu, juče je u velikoj sali Skupštine grada održan Okrugli sto pod nazivom „Istorija i sećanje na Prvi svetski rat: francusko-srpska mesta sećanja“.
Na skupu su učestvovali Katrin Orel sa Sorbone koja je govorila na temu „Francusko-srpska mesta sećanja u Francuskoj“, Izabel Davion takodje sa Sorbone govorio je o proslavi Velikog rata kod Čeha i Slovaka, Frederik Desberg sa Vojne Akademije San-Sir bavio se percepcijom francusko-srpskog savezništva iz Velikog rata u Francuskoj danas. O francuskom groblju u Zaječaru govorio je Dejan Krstić v.d. direktora zaječarskog muzeja, dok se Jelica Ilić kustos Narodnog muzeja u Zaječaru bavila fondovima i arhivom o oslobodjenju 1918. godine.
Skupu su prisustvovali ambasodorka Francuske u Beogradu Kristin Moro i gradonačelnik Zaječara Velimir Ognjenović.
Jedan od predavača, Stanislav Sretenović sa Instituta za savremenu istoriju iz Beograda govorio je juče o francusko-srpskim mestima sećanja u Srbiji i tom prilikom istakao da je značaj obeležavanja Dana oslobodjenja Zaječara u Prvom svetskom ratu izuzetno veliki.
„Prošlo je 98 godina od kada je Zaječar oslobodjen. To oslobodjenje donele su francuske trupe istočne armije zajedno sa srpskom vojskom. Mi istoričari učestvujemo u ovim ceremonijama jer mislimo da istoričari i istorija kao nauka imaju šta da kažu danas. Želimo da doprinesemo ovoj proslavi, želimo da radimo na problematici istorije i sećanja, onoga što se zaista dogodilo i onoga što se posle tog dogadjaja interpretira o njemu“, rekao je Sretenović i dodao:
„Smatramo da je važno da se u Srbiji decentralizuje problem istorije i sećanja na Prvi svetski rat iz Beograda ka lokalnim sredinama. Želimo da ukažemo da nauka može da posluži kao jedan motor koji odredjene različite delove Srbije usmerava ka regionalnim saradnjama u okviru Evropske unije. Vi ste ovde nekoliko kilometara od Bugarske i nešto malo više od Rumunije, a region mogu u okviru Evropske unije da se razvijaju i u oblasti nauke i u oblasti istorije i sećanja“.
Dodaj komentar