Večeras slavimo Pravoslavnu Novu godinu
Srpska Nova godina ili Pravoslavna Nova godina je praznik koji se slavi 14. januara po Gregorijanskom kalendaru svake godine. Tog datuma je 1. januar po Julijanskom kalendaru. Iako nije zvanična Nova godina, ona se rado slavi u balkanskim zemljama kao što su Srbija, Crna Gora, Republika Srpska, Makedonija. Takođe se slavi u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Moldaviji, Gruziji.
Zanimljivo je i to da tradicija obeležavanja Julijanske Nove godine postoji i u nekim nemačkim kantonima u Švajcarskoj, kao i u nekim delovima Galske zajednice u Škotskoj.
Srbi su se prema narodnim običajima, tradicionalno za Srpsku novu godinu okupljali i igrali narodne igre, dok je tokom osmanske vladavine bilo zabranjeno proslavljanje i poštovanje srpskih tradicija.
U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca gregorijanski “novi” kalendar je zvanično prihvaćen Zakonom o izjednačavanju starog i novog kalendara od 10. januara 1919. godine objavljenom u prvom broju Službenih novina Kraljevstva SHS.
Tim zakonom predviđeno je da u celoj državi 15. januara prestaje da važi “stari” kalendar i počinje “novi”.
Večeras slavimo Pravoslavnu Novu godinu, kakvi su običaji?
Prema običajnom kalendaru, večeras se ne spava, a običaj je da se u toku noći služi vruća rakija, kuvano vino i krofne.
U gradskoj sredini su se u ponoć služile krofne, a u jednu se stavljao zlatnik. Verovalo se da će onaj ko pronađe zlatnik imati uspešnu godinu.
Julijanska nova godina u našem narodu se naziva i Srpska nova godina, ali i Mali Božić.
U domovima je u susret prazniku porodica na okupu, trpeza je bogata, uz neizostavnu prazničnu pečenicu.
Nakon završetka Drugog svetskog rata, proslava Pravoslavne nove godine dugo godina je označavana kao težak nacionalni ispad. Ponovo je počela javno da se slavi od devedesetih godina prošlog veka.
ZaječarOnline/Tanjug/O.B.
Dodaj komentar