Danas slavimo Vasiljevdan i Srpsku Novu godinu
Srpski narod 1. januara po starom kalendaru, a 14. po novom, obeležava Mali Božić (Vasiljevdan) i Srpsku Novu godinu. Danas je i Sveti Vasilije Veliki arhiepiskop Kesarijski.
Vasiljevdan se kod Srba slavi kao krsna slava, a kod Grka i Rusa kao imendan. Kada je za kalendarski početak nove godine uzet 1. januar, tada je Mali Božić počeo da se slavi kao kao Srpska Nova godina.
Sveti Vasilije Veliki arhiepiskom Kesarijski, rođen je u vreme cara Konstantina, 329. godine u Kapadokiji. Još kao nekršten učio je 15 godina u Atini filozofiju retoriku i astronomiju. Bio je izuzetno obrazovan i veliki pobornik Pravoslavlja, iako se kasno pokrstio. Umro je u pedesetoj godini, kao biskup rodne Kapodokije. U srpskom narodu je relativno manje poznat, ali ima porodica koje su ga preuzele za svog sveca i slave ga kao Krsno ime. U krajevima gde živi srpski narod uglavnom se slavi kao Srpska Nova godina.
Za ovaj dan vezuju se brojni običaji, a postoje i sujevrja.
U južnoj Srbiji na ovaj dan idu „sirovari“, koji se suprotstavljaju i teraju koledare – zle demone. „Sirovari“ su obično grupe od desetak ne maskiranih mladića, koji idu od kuće do kuće pevaju obredne pesme i kao koledari uzimaju sitne poklone u hrani i piću.
Domaćice spremaju „vasilicu“ – veliku išaranu proju. U Crnoj Gori domaćica ispeče onoliko projica koliko ima dece u kući. U proju se stavlja skorup i kada je gotova, deli se deci i svako dete ide određenim životinjama da podeli kolač sa stokom i drugim životinjama. Ovaj dan se naziva i Mali Božić.
ZaječarOnline/O.B.
Dodaj komentar