U Sabornom hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Zaječaru večeras se na molebanu okupio veliki broj Zaječaraca koji su došli da daju podršku sveštenstvu i vernicima Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori posle usvajanja Zakona o slobodi i veroispovesti.
Skup podrške Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori, koji već petnaestak dana protestuju nakon što je u toj državi usvojen sporni zakon o slobodi veroispovesti započet je šetnjom okupljenih građana iz porte Saborne crkve ulicama Timočke bune, Svetozara Markovića ka kružnom toku, a potom ulicom Nikole Pašića nazad do Sabornog hrama gde je čitan moleban za očuvanje svetinja u Crnoj Gori.
Pogledajte video prilog:
Moleban je služen nakon svete liturgije i uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa timočkog g. Ilariona.
” Ovde smo se okupili sa hrišćanskom nadom prema našoj stradaloj braćii u Crnoj Gori, ali i na Kosovu i Metohiji i svuda po svetu gde se narušava istina Božija. Ovde smo da pružimo podršku svoj našoj hrišćanskoj braći i svim časnim sveštenicima, monahinjama, monasima i vernom narodu”, istakao je Ilarion.
Episkop Timočki je podsetio da je ikona Presvete Bogorodice iznošena međ vernike, svaki put kada je narod bio u nevolji.
“Zato je ikona Presvete Bogorodice i večeras bila sa nama u ovom istorijskom događaju za naš grad i našu Eparhiju. Ona će učiniti da se ovo bezbožje Crnoj Gori prekine i da nema nikakve negativne posledice. Ali znajte da ovaj probuđeni narod nemože niko da zaustavi, jer su svetinje ostavljanje narodu, a ne ni jednoj državi, nijednom gradu ili pojedincu na upravljanje”, naglasio je g.Ilarion.
On je poručio da narod mora reći da ne da ono što je njegovo, kao i da je Krstovdanska litija u Zaječaru svedočanstvo svedočanstvo naše vere i zahvalnost precima koji su sagradili zaječarski, ali i sve pravoslavne hramove i svetinje.
Nakon molebana, Episkop Timočki pozvao je sve prisutne da celivaju ikonu Presvete Bogorodice.
Podsetimo, Zakona o slobodi i veroispovesti je zapravo predviđeno da svi verski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore pre gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke verske zajednice, budu prepoznati kao državna imovina.
Pogledajte uživo prenos sa molebana u Zaječaru:
Dodaj komentar