Društvo Izdvajamo

Autizam – poremećaj o kome se tako malo zna

Danas se u svetu obeležava Dan osoba sa autizmom. Od ovog nedovoljno istraženog poremećaja u Evropi boluje oko 5 miliona osoba, dok za Srbiju nema preciznih podataka. Stručnjaci ističu da se autizam četiri puta češće javlja kod dečaka nego kod devojčica i da ga nije moguće otkriti prenatalnim testovima. U Ustanovi “Oblutak” u Zaječaru trenutno boravi 5 osoba sa autizmom, dok tačan broj osoba sa ovim razvojnim sindromom ni u našem gradu nije poznat.

Ne tako davne 2006. godine Milana Marjanova majka je donela na svet u zaječarskom porodilištu kao savršenu bebu i od ostale dece se ni malo nije razlikovao do navršene prve godine života. Međutim, lekari su promene u Milanovom ponašanju definitivno ustanovili oko drugog rođendana kada se život ovako malog dečaka drastično menja.

Milanu se poremetio san, počeo je čudno da se ponaša, da burno reguje na svaki zahtev koji mu se postavi, da odbija naredbe, da se buni… i tada njegovi roditelji i on kreću u doživotnu borbu sa nedovoljno istraženom bolešću – autizmom.

“Lekari su na početku sumnjali da je reč o poremećaju u razvoju, pa su nas uputiti za Beograd. Tamo smo prvi put otišli septembra meseca 2009. godine. Tada je samo data rana dijagnoza – “pervazivni razvojni poremećaj”.

Nakon toga potražili smo mišljenje na Institutu za majku i dete , centra u Tiršovoj ulici, kod mnogih lekara neuropsihijatara i na kraju smo završili u Institutu za mentalno zdravlje u Palmotićevoj ulici, gde smo kod doktora u šestoj godini dobili dijagnozu autizma”, otkriva Denis Marjanov, Milanov otac.

Pomenuta dijagnoza ustanovljena je u Zaječaru kod još 5 Milanovih vršnjaka koji su rođeni iste 2006. godine kad i on. Zato sa opravdanom sumnjom njegovi roditelji smatraju da statistički podaci o broju osoba koja boluju od autizma nisu verodostojni i da se danas sa autizmom ne bori jedno u 1000, već 1 u 68-oro dece.

Brankica Vasić, pedijatar Zdravstvenog centra Zaječar  ističe da danas ne postoji specifičan medicinski test za otkrivanje ili dijagnozu autizma i na žalost osoba koja jednom oboli od autizma sa njim živi do kraja života.

“Istraživanja pokazuju da kod osoba sa autizmom jedna trećina njih, dakle 30% ima mentalnu retardaciju, 1/3 njih ima epilepsiju pa se dugo preporučuje i simptomatska terapija, ali vrlo često mogu da se daju i antidepresivi,  jer taj neuro razvojni poremećaj zavisi od lučenje dopamina.

Dakle terapija postoji, ali zvanično leka nema. Kao i što ne zna uzrok na koji tačno treba delovati“, zaključije dr Vasić.

Činjenica je i da postoji mnogo programa za pomoć i rad za decu sa autizmom, ali nijedan nije podjednako dobar i dovoljan za svakoga.

Zato u Ustanovi “Oblutak” u Zaječaru već čitavu deceniju u kreiranju individualnih programa za decu sa smetnjama u razvoju učestvuje multidisciplinarni tim stručnjaka, a pravo na korišćenje smeštaja, ishrane, zdravstvene zaštita, vaspitno – obrazovni rad i radni tretman imaju i deca koja boluju od autizma.

U ovoj ustanovi trenutno boravi petoro dece sa autizmom uzrasta od 5 do 25 godina.

” Kod nas u ustanovi imamo 5 osoba sa autizmom i u radu sa njima najvažnija je edukacija stručnih radnika i saradnika. Prilikom rada sa svakom osobom sastavlja se individualni plan na osnovu zdravstvenog stanja korisnika, prema njegovim funkcionalnim sposobnostima i  motoričkoj spretnosti.

Metode u radu sa osobama sa autizmom prilagođavaju se samim potrebama tog korisnika”, istakla je Marina Petković fizioterapeut u Ustanovi “Oblutak” .

U Srbiji postoji samo jedan stacionar za trajni smeštaj osoba sa autizmom i on se nalazi u Beogradu, u opštini Zemun u Ulici Autoput bez broja. U njemu trenutno boravi 48 korisnika sa teritorije čitave zemlje. Kapacitet ovog stacionara nedovoljan za zbrinjavanje broja obolelih od autizma, jer po poslednjim proračunima, samo na području Beograda živi oko 700 njih.

U toku je izgradnja stacionara u Šapcu, a iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku najavili su 2. aprila ove godine, kad je obeležavan Svetski dan osoba sa autizmom, da će on biti dovršen do kraja ove godine. Međutim, to neće desiti, zbog finansijskih problema.

FOTO: centarbgd.edu.rs

Ujedno, osobama sa autizmom najveći problem trenutno predstavlja obezbeđivanje stalnog partioca. Iako većina njih na pratioca ima pravo, u zajuečaru konkretno to pravo ne može da se ostvari.

“Kad smo dobili papir od opštine da imamo pravo na pratioca nismo mogli da ostvarimo to pravo, jer grad Zaječar ne poseduje organ koje se time bavi.

Potrebno je bilo angažovati agenciju koja poseduje licencirane pratioce, međutim i tu ima brojnih poteškoća”, istakao je denis Marjanov.

Porodica Marjanov smatra da je vrlo važno da roditelji prihvate dijagnozu deteta i krenu s puno strpljenja da se bave tim problemom. Iz druženja s a roditeljima s autističnom decom kojih itekako ima u Zaječaru Denis uviđa da ni njima nije lako, ali međusobno kada o tome pričaju, bar prividno biva lakše.

Podsećamo, u Srbiji postoji digitalno savetovalište namenjeno roditeljima, rođacima i prijateljima osoba sa autizmom, koje se nalazi na stranici www.savetovaliste.autizam.org.rs.

Zaječar online / Tempo radio

Dodaj komentar