Društvo

Uskoro vetropark na Crnom vrhu kod Bora

ilustracija / Pixabay

Prvo Vrška Čuka, potom Rtanj, a sada Crni Vrh! Prvo italijanska firma “Bondcom Green Energy” iz Modene, zatim investitori iz Rusije, a sada srpska kompanija ’”Kodar elektromontaža”… Hoće li i gde napokon biti izgrađen dugonajavljivani vetropark u Timočkoj krajini? Ko će ga izgraditi i kada?

Aleksandar Milikić, gradonačelnik Bora i Jelena Radić, direktorka srpske kompanije ’’Kodar elektromontaža’’, 25. decembra 2019. godine potpisali su ugovor o početku izrade plana detaljne regulacije za područje Crni vrh, gde je planirana izgradnja vetroparka u kome će biti ukupno 21 turbina za proizvodnju električne energije.

FOTO: Grad Bor

“Ovo je početak jedne velike i lepe priče za Republiku Srbiju i Grad Bor gde ćemo nakon stvaranja uslova za izradu plana preći na projektovanje i samu izgradnju, a projekat će se raditi iz domaćih, odnosno srpskih sredstava. Siguran sam da ćemo već 2021. godine imati priliku da vidimo prve korake koji se tiču izgradnje vetrocentrale na teritoriji grada2, istakao je Milikić.

Kako je naglašeno, vetropark bi trebalo da bude snage 50 megavata. Na teritoriji Bora bilo bi napravljeno 14, a u ataru Žagubice sedam vetrogeneratora.

Radić je podvukla da je Crni vrh, verovatno, najbolja lokacija za izgradnju vetroparka u Srbiji i objasnila da se ispitivanje snage vetra na tom području obavljaju već sedam godina. Ona je istakla i da se do 2021. godine planira pribavljanje građevinske i energetske dozvole, nakon čega će početi izgradnja vetroparka.

FOTO: Grad Bor

Ovo će ujedno biti prva investicija srpske kompanije u vetro park, a analize vetrova na Crnom vrhu pokazale su da je ovo područje najbolje u Srbiji za postavljanje turbina.

Očekuje se da po završetku izrade detaljnog plana regulacije, do 2021. godine budu dobijene građevinske i energetske dozvole i da izgradnja tada počne.

Prema preliminarnim podacima vrednost investicije procenjuje sa na 100 miliona evra.

Izgradnja vetroparka ranijih godina najavljivana i u Zaječaru i Boljevcu

Početkom marta 2016. godine potpisan je Protokola o saradnji  za izgradnju vetroparka na Vrškoj Čuki između Grada Zaječara i Češkog konzorcijuma „Vision Group Balcan – Vision Sword“, a prema izjavi tadašnjeg gradonačelnka Zaječara Velimira Ognjenovića u ovaj projekat trebalo je biti uloženo isto oko 100 miliona evra.

Međutim, početkom 2017. godine češka kompanija “Vision Group” se povukla iz projekta i odustala od izgradnje vetroparka na Vrškoj Čuki, jer Zaječar nije mogao da obezbedi kvote za vetropark odgovarajuće snage.

Zaječar je tada na raspolaganju imao kvotu koja je omogućavala gradnju vetroparka snage 36 MW, dok je uslov češke kompanije i njenih partnera bio da se projekat proširi na minimum instaliranih 60 MW snage.

Potom, u septembru 2017. godine investitori iz Rusije kupili su u okolini Boljevca 100 hektara zemlje i spremili više od 100 mil EUR za izgradnju vetroparka na teritoriji te opštine, ali posao nije otpočeo jer EPS nije sagradio trafo kako bi se Rusi priključili na naš elektroenergetski sistem i počeli proizvodnju struje.

Inače, još 2011. godine italijanska firma “Bondcom Green Energy” iz Modene dobila je energetsku saglasnost, ali nije realizovala izgradnju vetrogeneratora u okolini Boljevca, jer su, kako se ispostavilo, nakupci otkupili zemlju na mestu gde je trebalo da se izgradi vetropark i tražili cenu daleko veću od tržišne.

Da li će posle Zaječara i Boljevca, Borani sada imati više sreće da projekat izgradnje vetroparka privedu kraju ostaje da se vidi.

 

1 komentar

  • STRPITE SE BORANI, BAR DOK NE CRKNETE

    Da li je vetropark spas za borane i boranke? U zadnje vreme pominje se veličanstveno zagađenje Srbije, a posebno Beograd. Ovo je bilo i ranije, ali se nije pridavala važnost, možda zbog toga što se sada pojavila maćeha građana Srbije ΛV, koji se pre toga nije setio ili prisetio. Bor se trovao čitavog mandata ΛV, jer je bio zauzet problemima upropašćavanja RTB Bor, štiteći neumorno svog pulena Spaskovskog, koji je uništio Kombinata bakra, doveo ga do globalnog gubitaša, a cena bakra bila je no ikada veća (viša od 10.000 $/t, no ikada veća u istoriji bakra) i na kraju poklonjen je prijateljima iz Kine. Uložene investicije srpskim novcem više od pola milijarde dolara samo za izgradnju nove peć za topljenje, a ne nove topionice, kako tvrdi Spaskovski, a efekti su kao da ništa nije se radilo i gradilo. Međuvremenu Spaskovski se optužuje za krađu zlata, zlatnog mulja, malverzacionih ugovora kupovine sirovina i opreme, prodaje bakra i zlata, drugog nema. Koruptivnih ugovora i umešanost Bogićevića, Popovića i familije ΛV niko sada ne pominje, a pomenuće ih. Obećanja boranima je bilo da će uživati u čistom vazduhu boljeg kvaliteta od onog iz 1903. godine, po pirči Spaskovskog, ostala je priča, a istina ni blizu rečenoga. Sada se skromni borani i lepe boranke guše SO2 gasovima, arsenom, olovom, kadmijumom i kompletnog Mendeljejevim sistemom elemenata. Na žalost, tek sada informativna sredstva objavljuju istinu o zagađenjima Bora, a pri tome se okrivljuje kineski vlasnik RTB Bor. Tu nema opravdanja, a nasleđe ipak ostaje. Ministar je živ predsedniče i živi su svi iz vlasti. O zagađenju vazduha i trovanje građana vlasti tek sada se setili, da su i ni ugroženi. Jeste vozila zagađuju, a više od toga zagađuju veliki dimnjaci TE i Toplana, dimnjaci na kućama, a o potpunosti sagorevanja i kvaliteta goriva, osim vlasnika, niko se drugi ne sekira. Oni koji se sekiraju pitanje je dali su u materiji goriva i sagorevanja i kontrola gasovitih produkata sagorevanja.

Dodaj komentar