Grad Zaječar planira da sistem daljinskog grejanja u naredne dve do tri godine prebaci na biomasu što bi obezbedilo održiv i isplativ način grejanja baziran na lokalnim resursima umesto na gas, rečeno je juče na sastanku na kome su predstavnici Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije predstavili projekat prelaska na biomasu.
Cilj sastanka bio je da se predstavnici lokalnih samouprava izjasne da li žele da njihove lokalne samouprave budu kandidovane za II krug KfW kredita, i prelaska sa skupih energenata kao što su ugalj, gas i mazut na jeftine, kao što su sečka, biomase ili pelet.
Opstanak JKSP “Zaječar” moguć je ukoliko se uspostavi sistem daljinskog grejanja obnovljivim izvorima energije, poručio je nakon sastanka gradonačelnik Zaječara Boško Ničić.
“Iskustva govore o tome da mogu da se postignu značajne uštede.
U Zaječaru je održavan jedan skup neracionalni sistem koji je tražio subvencije svih građana da bi se grejalo samo negde desetak odsto stanovništva i isto toliko ustanova koje moramo da grejemo, a to su škole i drugi.
Ideja je da pređemo na jedan racionalniji sistem sa mnogo više malih kotlarnica na sečku l biomasu, ali da to bude mnogo racionalnije i da se postigne ušteda u budžetu.
Trenutno trošimo oko 200 miliona dinara godišnje na mazut, a naplata nikada neće dostići tu cifru.
Zato imamo za cilj da troškove smanjimo barem za polovinu prelaskom na ovaj sistem.
Očekujemo da nam pre svega projekti, stručne analize i ljudi koji će to raditi, prvo kroz te studije to i dokažu.
Po nekim našim predviđanjima bilo bi potrebno između 6 i 7 malih toplana, neke veće snage, neke manje.
Razgovarali smo i o korišćenju toplotne energije iz termalnih izvora…ali koliko je to moguće, videćemo…neki su već i to počeli da rade, tako da ćemo pokušati sve te mogućnosti da iskoristimo” , rekao je Boško Ničić.
Situacija u gradu po pitanju grejanja je izuzetno teška, Direkciji za robne rezerve grad već duguje preko 382 MILIONA DINARA i pitanje je sta će se uraditi u predstojećoj grejnoj sezoni.
Dok neizmirene obaveze ovog javnog preduzeća iznose blizu 370 MILIONA DINARA.
Đorđe Vuković iz Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije je dodao da oni kroz ovaj projekat pokušavaju da pomognu opštinama da promene gorivo koje su koristile u sistemu daljinskog grejanja, tačnije toplifikacije.
“Ovaj posao na teritoriji Istočne Srbije započeli smo još ore godinu danai sa jednim brojem opština, poput Majdanpeka i Kaldova smo odmakli daleko, u smislu da smo već potpisali formalne ugovore da budu korisnici kredita.
Ove opštine su u fazi izrade tehničke dokumentacije. Majdanpek će raditi čitavu toplanu, dok će Kladovo jedan deo grada svesti na toplanu koja će biti na biomasu, odnosno na drvnu sečku.
Decenijama traje propadanje toplana i decenijama mi koristimo nešto što je skupo da proizvodimo toplu vodu i decenijama je država to subvencionisala.
Došli smo do toga da to više nije smisleno ekonomski, finansijski. Mi uvozimo a imamo svoj resurs koji propada i naročito je po tome karakteristična istočna Srbija koja je ima ozbiljne probleme sa tim što mi nismo svoje šume sekli i koristili svoju bio masu. J
Jedan broj opština je ušao u ovaj projekat, a svi su već suštinski ušli u razgovore”, rekao je Vuković.
Vuković je dodao da je sve ovo važno kako za lokalnu ekonomiju tako i za kvalitet vazduha u Zaječaru. Inače, ovo je vrlo važan državni projekat jer se ono što se uvozi zamenjuje nečim što je domaće.
On je istakao i da ovakve vrste projekata otvaraju i nova radna mesta.
” Vaši seljaci spremali bi sečku i novac bi direktno ostajao ovde.
Oni to zapale, unište zemlji i zagade vazduh, a za to će biti zainteresovani da prodaju a opština će biti zainteresovana da to kupi.
To se radi u većini zemalja u Evropi gde se stvara energetska efikasnost i samostalnost”, istakao je Vuković.
Zaječar radi održavanje puteva i ovih dana pored lokalnih puteva se čisti granje i šiblje. Ničić ističe da će se samo kroz ovo održavanje puteva obezbediti preko 50 odsto sečki.
” Tu je i higijensko održavanje Kraljevice koja nije godinama održavana.
Šuma se neće seći već samo otpad. Tu je i poljoprivredni otpad, slama koja se ne koristi već propada na njivama, ono što ostane posle branja kukuruza i slično, a to su sve energenti koji propadaju i bacaju se.
Mašine koje mogu da koriste i naša javna preduzeća za pripremu svega toga su izuzetno jeftine, do 20 hiljada evra, i ne trebaju nam krediti da ih kupimo”, navodi prvi čovek Zaječara.
On je istakao da mi možemo biti osposobljeni da sami za sebe proizvodimo. I na ovaj način nećemo više morati da se zadužujemo za mazut, zaključio je Ničić.
ma samo vi nemojte da dozvoljavate da se sto više ljudi priključi nega naplacujte priključak kao da idu na mars.i bice grejanja.pa dozvolite ovim ljudima da se priključe.i bice jeftinije.to je svuda u svetu.ne izmisljajte kiselu vodu.uzmite spricer.ljudi bez mozga.