Društvo

Usvojeno! Cena grejanja u Zaječaru vraćena na 104 dinara po kvadratu

Cena grejanja u Gradu Zaječaru vraćena je na 104 dinara po m2 samo dvadesetak dana nakon što je ona povećana na 114 dinara.

Odbornici su izglasali novu odluku i time stavili van snage Rešenje Skupštine grada Zaječara o davanju saglasnosti Javnom komunalno – stambenom preduzeću “Zaječar” u Zaječaru na cenu toplotne energije od 29.11.2021. godine, kada je ona upravo bila povećana na 114 dinara.

Gradonačelnik Zaječara, Boško Ničić, rekao je da bi realna cena grejanja, kako Javno komunalno stambeno preduzeće ne bi poslovalo za gubicima, bila čak veća i od 130 dinara po m2, ali da je svestan ekonomske moći građana Zaječara i da to na neki način ipak mora da se subvencioniše.

“Velika je sreća što smo dogovorili pozajmicu od od 600 tona mazuta od strane Republičke direkcije za robne rezerve i na taj način ćemo nadoknaditi tu razliku u ceni od 114 i 104 dinara i omogućiti JKSP “Zaječar” nesmetano funkcionisanje. Naredna godina biće godina štednje i uredno ćemo vratiti dogovorenu pozajmicu, sa najnižim mogućim kamatama”, rekao je Ničić.

Na pitanja odbornika opozicije zbog čega je uopšte cena grejanja povećavana ako smo znali da ćemo dobiti pozajmicu, Ničić je odgovorio da u tom trenutku ništa nije bilo dogovoreno.

“Povećanje cene nije bio ničiji hir, već jedna našušna potreba. Potreba da ne dovedemo naše javno komunalno preduzeće u situaciju da ne može normalno da funkcioniše. Mi nismo tada znali da ćemo dobiti ovih 600 tona mazuta, a sada mislim da ćemo dobiti još više. Prethodna odluka potpuno se poništava, a cena grejanja vraća se na nivo iz 2018. godine”, objašnjava Ničić.

Odbornik Miroslav Marinković smatra da je Rešenje o davanju saglasnosti na ovu pozajmicu nepotpuno i da nije objašnjeno pod kojim uslovima zajmimo mazut.

„Kako da verifikujemo ovakvo rešenje sa dva prsta ako ne znamo ni o čemu se radi? Pod kojim uslovima mi dobijamo ovu pozajmicu, koja je cena, kakve su kamate? Na osnovu materijala koji smo dobili znamo samo da je reč o 600 tona mazuta i ništa više o tome“, rekao je Marinković.

Ničić je objasnio da se pozajmica vraća u mazutu, a ne u novcu.

„Pozajmljuje se u tonama, a ne u novcu, i vraća se u tonama. Na današnji dan cena je 92, mi možemo da vratimo ako cena mazuta, a mi imamo novac, padne u junu mesecu na 40, kao što zna da varira. Mi možemo tada da vratimo 600 tona mazuta, ne vraćamo novac, nego količinu u tonama. I to treba da se radi, u jednom trenutku je mazut pao na 26 dinara, tad je trebalo da se vraća i ogorčen sam jer tada nismo reagovali, rekao je on.

„Za džep građana grejna sezona traje cele godine, za vas ne počinje ni krajem decembra“

Ugleša Đuričković istakao je da u obrazloženju odluke o pozajmici stoji da je pozajmica ove količine mazuta neophodna kako bi bilo obezbeđeno kontinuirano i kvalitetno snabdevanje toplotnom energijom korisnicima daljinskog grejanja u Zaječaru.

„Pitam vas da li je moguće da građani plaćaju jednu od najskupljih cena grejanja u zemlji, a da Grad Zaječar i JKSP nisu obezbedili dovoljnu količinu energenata pre početka grejne sezone. Za džep građana grejna sezona traje cele godine, za vas izgleda ne počinje ni krajem decembra.

Današnja obrazloženja otkrivaju da vi već godinama unazad uzimate mazut iz robnih rezervi, a ne vidi se pod kojim uslovima. To znači da dodatno zadužujete građane, a dobili ste i obećanje da će se razmotriti mogućnost olakšica pri razduživanju kod Direkcije za robne rezerve, za mazut preuzet u periodu od 2012. do 2021. Godine. To znači da nismo isplatili ni prethodna dugovanja, a ne govorite nam ni koliko nas košta vaša kontinuirana desetogodišnja pozajmica iz robnih rezervi“, rekao je Đuričković.

U obrazloženju ove odluke stoji da je cena niskosumpornog mazuta u ovoj godini porasla je za skoro 50% i da će JKSP “Zaječar” imati ozbiljne probleme u vezi obezbeđivanja neophodnih količina mazuta, te je zato preduzeću potrebna ova pozajmica od Republičke direkcije za robne rezerve.

Krstić: „Spašavate grad od vas samih“

Dejan Krstić kritikovao je odnos gradske vlasti prema jako bitnoj stvari, što grejanje svakako jeste.

„Dobro je što smo dobili pozajmicu, ali zar nismo mogli to da uradimo ranije? Koj domaćin obezbeđuje ogrev u decembru? Postavlja se i pitanje kamata koje su pominjane. Ako sada nama država pozajmiljuje mazut, a mi joj to vraćamo sa kamatom, da li je to onda jedan čist ekonomski odnos, odnosno da li država sada zarađuje na tome što ona ima, a mi nemamo mazut?

Moram da kažem i da je ovakva situacija koja se dogodila i sa naknadom porodiljama, da se najpre nešto donosi, pa ukida, potpuno nepotrebna. Koliko nas koštaju ove sednice? Sastajemo se po dva puta za iste stvari. Za manje od mesec dana menjate mišljenja, gurate jedno, pa gurate drugo, stiče se utisak da spašavate grad od vas samih“, rekao je Krstić.

Gradonačelnik je objasnio da su kapaciteti naših rezervoara oko 500 tona, da su oni bili puni pre početka grejne sezone i da se na sve mislilo na vreme.

„Nismo mogli da znamo da ćemo pozajmicu dobiti ranije, jer je udruženje toplana imalo sastanak 7. decembra, kada je dogovoreno kada će gradovi koji se greju na mazut imati sastanak u Ministarstvu i tek tada smo saznali sa kojom količinom energenta iz robnih rezervi možemo da računamo“, rekao je Ničić.

„Dužni smo mazut u visini od 2 grejne sezone“

Odbornik Grupe građana „Možemo bolje“, Miloš Stojadinović, postavio je pitanje ko će platiti sva zaduženja koja su napravljena, koje se ne vraćaju, a mi se dodatno zadužujemo.

„Pozivate nas na neko jedinstvo, da sada u korist građana donesemo neku odluku. Nikada ste niste pozvali na to jedinstvo, niti ste nas pozvali da se sa nama nešto dogovorite kada su u pitanju odluke bitne za naš grad, već samo kada nešto zabrljate. Ko će te vaše brljotine da plati? Zaduženi smo, 3300 tona mazuta koliko duguje JKSP „Zaječar“ i 4400 tona koliko duguje grad, a sada uzimamo još 600 tona, ukupno, preko 8000 tona mazuta zaduženja. Prevedeno u današnju cenu u dinarima, JSKP „Zaječar“ duguje oko 368 miliona, a samo preduzeće je tokom 2020. godine imalo prihod od 442 miliona. Dakle, jednu celu prihodnu godinu preduzeća smo mi trenutno zaduženi. Nemojte nam govoriti kako je ovo povoljno, neko to mora da plati, možda vi nećete dočekati, ali neka naredna vlast će to morati da vrati. Zajedno sa zaduženjem grada od 4400 tona, prevedeno u grejne sezone, zaduženi smo za nešto jače od 2 grejne sezone

Nemojte nam pričati kako je bilo nekakvih dogovora i kako smo mi tražili da smanjite cenu grejanja. Pozvani ste da je smanjite jer nam predstoje izbori. Naređeno vam je da smanjite cenu jer su 3. aprila izbori“, rekao je Stojadinović.

Ristović: Nismo glasali za novog vd-a JKSP da bi se ponašao kao fikus

Odbornik Nenad Ristović istakao je da je novoizabrani vršilac dužnosti Javnog komunalnog stambenog preduzeća „Zaječar“ podneo zahtev odbornicima da se izjasne o predloženoj pozajmici, ali da od njega na sednici nisu čuli ni jednu jedinu reč.

„Za skoro 2 sata koliko smo ovde, od strane novog vd-a koga smo mi u istoj ovoj sali postavili, nismo čuli ni reč. Direktore, ja za vas nisam glasao da biste bili fikus. Imamo projekat javnog privatnog partnerstva. Šta je moguće uraditi za narednu grejnu sezonu sa kotlarnicama u naselju „Kraljecica“ i „Kotlujevac“? Privatno-javno partnerstvo sa „Moravijom“ je nešto što će uvek biti crna mrlja grada Zaječara i problem Zaječara.

Ne znam ko je od vas bio u toj Skupštini, kada nas je mnogo koštalo da opet kupimo kotlove, da ih instaliramo i počnemo grejnu sezonu na vreme. Govorimo o 600 tona mazuta, a niko ne govori o tome koliki su naši gubici na mreži. Sutra će doći to javno-privatno partenrstvo, ali će mreža ostati naša, a gubici isti kao i sada, ako ne i veći. Da li će građani Zaječara kroz cenu grejanja plaćati i gubitke?

Kako su drugi gradovi poput Zaječara, rešili problem do sada bez javnog-privatnog partnerstva? Koliko još gradova u Srbiji se isključivo greje na mazut i ima ovakve probleme. Molim vas, nemojte biti tu samo koliko da budete prisutni, već odgovorite na pitanja građana.

Ničić je rekao da postoje lokalne samouprave koje uopšte ne postoje daljinsko grejanje, da se njih desetak greju isključivo na mazut i da su svi u problemu.

„Pomoć smo dobili samo mi, Nova Varoš i Novi Pazar. Što se tiče javno-privatnog partnerstva sa vrlo ozbiljnom firmom TMZ, mi nismo mogli da predvidimo rasplet situacije. Kada je TMZ propao, njihove akcije kupljene su na berzi i tada je nastao ogroman problem. Akcije su prodate vrlo sumnjivom investiroru i mi na to nismo mogli da utičemo. Tada je on počeo da ucenjuje grad i nekakav Zverina, koji je postavljen za direktora, ispred tog investitora je došao sa zahtevom da mu odobrimo da cena grejanja tada bude 156 dinara. Zbog toga je nastao sukob, morali smo da preuzmemo, da vratimo našem javnom preduzeću i morali smo da pozajmimo 2000 tona jer su nas ostavili bez grejanja. I dan danas sa njima vodimo spor koji se vodi pred međunarodnim sudovima“, objasnio je Ničić.

Ponavljamo, ovo je druga odluka u kratkom vremenskom periodu, nakon one o naknadi porodiljama, koja se najpre donosi, a zatim vrlo brzo i ukida.

1 komentar

  • Ako se kaže da je cena grejanja 104 [din/m2 mes] korisnik grejanja nezna koliko je sa tim iznosom kupio kwh (sa kojim se greje) kao ni koja je jedinična cena kwh. da bi to znali toplana mora da u cenovniku prikaže jediničnu cenu za kwh toplotne energije. Tako delenjem 104 din/m2 mes sa jediničnom cenom za kwh dobija se količina kwh sa kojom je ovaj iznos dobijen. Takovo prikazivane iznosa od 104 din/m2 mes nije ispravno jer se mora prikazati jedinična cena za kwh.

Dodaj komentar