Obrazovanje je stub svakog prosperitetnog društva, a medijska pismenost igra ključnu ulogu u obrazovanju 21. veka. Kroz današnji tekst, istražićemo kako medijska pismenost obogaćuje obrazovni proces, priprema učenike za suočavanje s digitalnim izazovima i stvara aktivne i informisane građane.
Još 1964. godine UNESCO je podstakao ideju o medijskom obrazovanju, koje bi povećalo razumevanje medija i razvilo kritičku svest o medijima kod mladih korisnika, pripremajući ih da budu odgovorni građani. Na UNESCO-voj konferenciji “Media Education”, održanoj 1982. u Nemačkoj, prihvaćena je deklaracija koju je potpisalo 19 država, u kojoj se naglašava važnost medijske pismenosti i traži od razvijenih zemalja sveta da se, izradom sistemskih programa medijskog opismenjavanja na svim nivoima, uključe u svetski projekat medojskog obrazovanja.
Da ne spadamo u krug razvijenijih zemalja pokazuje da se u Srbiji ni u 2023. godini, kada je medijska pismenost od suštinskog značaja, ovoj veštini u obrazovanju ne pridaje dovoljan značaj.
Kao što smo više puta u prethodnim tekstovima naglasili, ali nije zgoreg još jednom ponoviti, medijska pismenost ključ je razvoja kritičkog razmišljanja.
Medijska pismenost stvara osnovu za razvoj kritičkog razmišljanja kod učenika. Kroz analizu medijskih sadržaja, učenici uče da postavljaju pitanja, razmatraju različite perspektive i prepoznaju pristrasnosti. Ova veština je od suštinskog značaja ne samo za interpretaciju informacija, već i za donošenje informisanih odluka u svim aspektima života.
Još jedna klučna stavka jeste borba protiv dezinformacija. Digitalni svet obiluje dezinformacijama i lažnim vestima. Medijska pismenost uči učenike kako da prepoznaju i kritički procene informacije. Oni postaju manje podložni širenju dezinformacija i postaju samosvesni i odgovorni korisnici medija.
U današnje vreme, bitno je kod učenika podstaći i razvoj kritičke analize. Učenici stiču veštine analize i evaluacije medijskih poruka. Oni uče kako da razumeju kako mediji koriste jezik, sliku i zvuk kako bi preneli poruke. Razvijaju sposobnost prepoznavanja marketinških trikova, manipulacije slikama i zvukom, i ocene kvaliteta izvora informacija.
Medijska pismenost utiče i na povećanje društvene svesti i podstiče je kod učenika. Oni postaju bolje informisani o društvenim, političkim i kulturnim pitanjima. Ova sposobnost ih priprema da budu aktivni građani koji razumeju svet oko sebe i mogu doprinositi društvu.
Pored kritičke analize, medijska pismenost takođe promoviše kreativni izražaj. Učenici uče kako da koriste različite medijske alatke za izražavanje svojih ideja, pričanje priča i deljenje svojih saznanja sa drugima.
I na kraju, priprema učenike za budućnost. U današnjem digitalnom svetu, medijska pismenost je ključna veština za profesionalni uspeh. Učenici koji razvijaju medijsku pismenost bolje su pripremljeni za buduće karijere koje zahtevaju razumevanje digitalnih medija, komunikaciju i analizu podataka.
Medijska pismenost je neophodna komponenta obrazovanja u 21. veku. Ona pomaže učenicima da razviju kritičko razmišljanje, bolje razumeju digitalni svet, postanu odgovorni građani i steknu veštine koje su ključne za profesionalni uspeh. Integracija medijske pismenosti u obrazovanje nije samo investicija u budućnost učenika, već i u budućnost društva kao celine.
Dodaj komentar